KOPRIVA INFO

POČETNA ŽUPANIJSKE VIJESTI >> SPORTPOLITIKAKULTURAGOSPODARSTVODRU┼áTVENI ┼ŻIVOTHRVATSKAOSTALE VIJESTI
Evo kako je Vlada isplanirala produljenje sta┼ża i iznos mirovina
27.06.2018

Računica pokazuje da bi rođeni 1962. u prosjeku imali 16 posto manje starosne mirovine, iako su plaćali oba stupa, nego što bi imali umirovljenici iz prvog stupa s 27 posto dodatka

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlo┼żilo je mirovinsku reformu koja bi trebala stupiti na snagu od početka sljedeće godine, a donosi nekoliko promjena. Najveća se tiče odlaska u starosnu mirovinu.

Osobe rođene 1962. i mlađi od te dobi u starosnu će mirovinu ići sa 65 godina, dok će oni rođeni 1964. i mlađi u istu sa 67 godina. Do 2027. tako će se izjednačiti muškarci i ┼żene u uvjetima za starosnu mirovinu, dok će se od 2031. starosna mirovina stjecati sa 67 godina, piše Jutarnji.

Umirovljenicima koji su trenutno u drugom stupu i imali bi slabe mirovine dala bi se mogućnost da ostvare ista prava kao i oni koji su se umirovili iz prvog stupa, a to znači i dodatak od 27 posto nakon što sredstva iz drugog stupa prebace u dr┼żavni proračun. Vlada računa kako bi na taj način riješila pitanje najni┼żih mirovina. Oni kojima se takvo što isplati primali bi mirovine i iz prvog i iz drugog stupa.

Promjena pet propisa

Ministarstvo predla┼że i povećanje polaznog faktora za izračun starosne mirovine s 0.15 na 0.34 posto te stimuliranje ostanak umirovljenika na tr┼żištu rada na način da osim korisnika starosne mirovine četiri sata bez oduzimanja dijela mirovine mogu raditi i kao korisnici prijevremene starosne mirovine.

‘Predviđa se promjena pet propisa koji bi na dnevnom redu Vlade trebali biti u rujnu. Dotad će se provesti i javna rasprava u kojoj su svi konstruktivni prijedlozi dobro došli ‘, rekao je resorni ministar Marko Pavić te naglasio nu┼żnost reforme unatoč tome što sustav nije ugro┼żen. Ne treba isticati činjenicu da je mladog radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj sve manje. Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 2617 kuna.

‘Zato se predla┼że dulji ostanak u svijetu rada produljenjem radnog vijeka, proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu, ubrzavanje izjednačenja uvjeta za starosnu i prijevremenu mirovinu za ┼żene i muškarce i prilagođavanje beneficiranog radnog sta┼ża 21. stoljeću’, ka┼że ministar.

Broj zaposlenik u odnosu na broj umirovljenika trenutno iznosi 1:1.23. Od početka 2019. umjesto dosadašnjeg povećanja dobi za tri mjeseca godišnje za starosnu mirovinu za ┼żene, povećavat će se za četiri mjeseca kako bi do 2027. one mogle u mirovinu kao i muškarci – sa 65 godina. Da bi se od 2031. dob povećala i za muškarce i za ┼żene na 67 godina u prijelaznom razdoblju od 2028. podizanje dobi bilo bi šest mjeseci godišnje. Starosne mirovine podigle bi se za 408 posto za svaku godinu kasnijeg umirovljenja, odnosno nakon 65. godine ┼żivota i 35 godina radnog sta┼ża, piše Jutarnji.

Povećanje potrebnih godina za prijevremenu mirovinu

Predla┼że se i povećanje potrebnih godina ┼żivota i za prijevremenu mirovinu pa bi 2031. muškarci i ┼żene u prijevremenu mirovinu mogli sa 62 godine i 35 godina sta┼ża. Ipak, za prijevremenu starosnu mirovinu za svaki mjesec ranijeg umirovljenja vrijedilo bi linearno umanjenje od 0.34 posto umjesto dosadašnjih 0.10 do 0.34 posto. Maksimalno umanjenje za najviše pet godina ranijeg umirovljenja iznosilo bi, kao i dosad, 20.4 posto.

Produljila bi se i dob za starosne mirovine radnika koji su se rano uključili u rad – sa 60 na 61 godinu i najmanje 41 godinu sta┼ża, no oni ne bi ostvarivali pravo na povećanje od 0.15 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja. Od 2027. godine dob bi se povećala na 62 godine.

Predviđeno je i proširenje mogućnosti rada umirovljenika bez da im se umanji mirovina, na način da to pravo mogu imati i korisnici starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike. To pravo u┼żivale bi i vojne osobe, policajci i ovlaštene slu┼żbene osobe koje imaju starosnu mirovinu i to tako da rade puno radno vrijeme uz 50 posto mirovine ili da rade četiri sata te primaju punu mirovinu, kao i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu. Pravo na rad uz mirovinu u Hrvatskoj trenutno koristi otprilike deset tisuća ljudi.

Promjene vezane za beneficirani radni sta┼ż

Promjene slijede i propisima koji reguliraju takozvani beneficirani radni sta┼ż. Trenutno se isti priznaje za 95 radnih mjesta, odnosno 11 zanimanja. Nakon provedenih studija pokazalo se kako nekih radnih mjesta kojima je priznat beneficirani radni sta┼ż više nema, dok su se neka promijenila zbog promjene tehnologije. Novi prijedlog predviđa 52 radna mjesta s takvim sta┼żem, a broj zanimanja povećao bi se s 11 na 13. Ispostavilo se, naime, da bi pravo na beneficirani radni sta┼ż trebalo imati i kabinsko osoblje u zrakoplovima, odnosno stjuardese i stjuardi te njihovi nadređeni.

Najveće zanimanje javnosti, osim podizanje dobi kao uvjeta za odlazak u mirovinu, zaokupio je dodadak od 27 posto na mirovine koji se trenutno daje za umirovljenike iz prvog stupa. Prema novom prijedlogu, taj dodatak bi dodatak do daljnjeg ostao i za umirovljenike iz drugog stupa, što znači da bi ti umirovljenici primali mirovine kao da su bili samo u prvom stupu uvećane za 27 posto. Oni koji se odluče za mirovine po prvom i drugom stupu ne bi imali pravo na tih 27 posto. Oni koji se odluče za dodatak od 27 posto, svoja bi sredstva iz drugog stupa prebacili u dr┼żavni proračun, iz kojeg bi dobivali i mirovinu.

Je li fer?

Računica pokazuje da bi rođeni 1962. u prosjeku imali 16 posto manje starosne mirovine, iako su plaćali oba stupa, nego što bi imali umirovljenici iz prvog stupa s 27 posto dodatka. Ministarstvo tvrdi kako bi sve dovelo do pozitivnog fiskalnog neto efekta od oko stotinu milijardi kuna do 2040., što bi s vremenom potencijalno povećalo mirovine.


Iznajmljivanje šatora

Pratite nas i na facebooku



ViÜe